Ekonomski odnosi s inozemstvom

Vanjskotrgovinska razmjena

Deficit robne razmjene s inozemstvom se nakon prvih jedanaest mjeseci 2005. godine povećao na devet milijardi američkih dolara, čime je ostvaren njegov rast od 15,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Tako visoki deficit bio je rezultat znatno veće vrijednosti uvoza od izvoza, pri čemu je vrijednost uvoza dostigla 17,0 milijardi USD, a izvoza 8,0 milijardi kuna.

Na povećanje vrijednosti izvoza za 740 milijuna USD najviše je utjecao rast izvoza hrane i pića (+185 mil. USD), nafte i naftnih derivata (+126 mil. USD), strojeva i uređaja (+121 mil. USD) te kemikalija i kemijskih proizvoda (+115 mil. USD). Pri tome je polovica povećanja izvoza hrane i pića ostvarena povećanim izvozom šećera i proizvoda od šećera te meda.

Vrijednost uvoza se istodobno povećala za 1,96 milijardi USD, na što je najviše utjecalo povećanje vrijednosti uvoza sirove nafte i zemnog plina (+423 mil. USD), naftnih derivata (+244 mil. USD), strojeva i uređaja (+235 mil. USD) te kemikalija i kemijskih proizvoda (+196 mil. USD).

Primjetno je da rast cijena sirove nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu u 2005. godini znatno utjecao na vanjskotrgovinsku bilancu RH. Naime, ukupno povećanje deficita u razmjeni nafte i naftnih derivata činilo je u prvih jedanaest mjeseci 36,1% ukupnog povećanja deficita, uslijed čega se udio deficita nafte i naftnih derivata u ukupnom deficitu povećao sa 9,3% na 12,9%.

Kretanje robne razmjene prikazane u kunama nije značajnije odstupalo od one u dolarima. Naime, prosječni je tečaj dolara u prvih jedanaest mjeseci 2005. godine bio samo 2,5% manji nego u istom razdoblju 2004. godine. Tako je izvoz u kunama povećan za 7,7%, uvoz za 10,5%, a deficit za 13,0%.

Robna razmjena RH prikazana po zemljama pokazuje da je na povećanje izvoza najviše utjecao rast izvoza u zemlje bivše Jugoslavije. Tako je najveći porast zabilježen kod izvoza u Sloveniju (+114 mil. USD), Srbiju i Crnu Goru (+104 mil. USD) te Bosnu i Hercegovinu (+96 mil. USD). Nakon tih susjednih zemalja najveći je rast izvoza zabilježen kod izvoza u Grčku (+102 mil. USD) i SAD (+75 mil. USD).

U zemlje EU25 izvezeno je roba u vrijednosti 5,02 milijarde USD odnosno 6,3% više nego u istom razdoblju 2004. godine. Međutim, unatoč tom porastu došlo je do pada udjela izvoza u EU25 u ukupnom izvozu, sa 65,1% u prvih jedanaest mjeseci 2004. godine na 62,8%. Najveći uvoznici iz Hrvatske i dalje su bili Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka, Slovenija te Austrija koje su u prvih jedanaest mjeseci 2005. godine uvezle 54% ukupnog hrvatskog izvoza. Pri tome je samo kod izvoza u Austriju zabilježeno smanjenje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Prilozi:

Uvoz RH po područjima NKD-a (xls)
Izvoz RH po područjima NKD-a (xls 38KB)
Izvoz RH po zemljama namjene/podrjetla(xls)
Uvoz RH po zemljama namjene/podrijetla(xls)
Poredak djelatnosti u izvozu RH po NKD-u (xls)
Poredak djelatnosti u uvozu RH po NKD-u (xls)

Platna bilanca

Kao i svake godine, u trećem je kvartalu 2005. godine ostvaren suficit na tekućem računu platne bilance, na temelju ostvarenja prihoda od inozemnog turizma u glavnom dijelu turističke sezone. Iako je ostvareni suficit od 2,3 milijarde eura bio 13,8% veći od onog iz istog razdoblja 2004. godine, uslijed nepovoljnijeg ostvarenja u prva dva kvartala, saldo tekućeg računa platne bilance za prvih devet mjeseci je znatno pogoršan. Deficit (418 milijuna eura) je, naime, bio čak 3,5 puta veći od vrijednosti deficita iz istog razdoblja 2004. godine, te ujedno i najveći unatrag posljednje tri godine.

Pogoršanje salda tekućeg računa tijekom prva tri kvartala prošle godine, bilo je primarno uvjetovano nepovoljnim kretanjima na podračunu roba, a onda i na podračunu dohotka.

Tako je, uz podjednaku dinamiku rasta izvoza i uvoza (8,8 odnosno 8,7%), deficit na podračunu roba povećan za 8,9% ili za gotovo 450 milijuna eura, do iznosa od 5,5 milijardi eura. Pritom je glavnina nepovoljnih kretanja vezana uz izvoz koji je u prvih devet mjeseci ove godine usporio rast za deset postotnih bodova, dok je uvoz ostao gotovo na istoj razini rasta. Najveće usporenje rasta izvoza zabilježeno je upravo u trećem kvartalu, s 30% na samo 6,6%. Usporenje rasta izvoza u ovoj je godini velikim dijelom vezano uz značajno smanjenje izvoza brodova, koji je u 2004. godini dosegao rekordnu razinu.

Visokom robnom deficitu pridodao se, iako u apsolutnom iznosu daleko manji, pa stoga i manje značajan i deficit na podračunu dohotka (947,5 milijuna eura), koji je u prva tri kvartala povećan za 380 milijuna eura ili za 66,7%. Osnova njegova rasta su značajno povećani rashodi na osnovi reinvestirane dobiti inozemnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj, 84% veći u odnosu na one u usporedivom razdoblju prethodne godine.

Uz ovakva produbljivanja deficita na podračunima roba i dohotka, unatoč dobrim ostvarenjima, rast suficita na podračunima usluga i tekućih transfera nije bio dostatan da spriječi rast ukupnog deficita tekućeg računa.

Na podračunu usluga je, naime, tijekom prvih devet mjeseci ostvaren suficit u iznosu od 5,1 milijardu eura odnosno 10,3% više nego godinu dana ranije. Tome je, naravno, najviše pridonio prihod od usluga u turizmu, ostvaren u rekordnom iznosu od 5,6 milijardi eura (8,4% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine), od čega je 4,1 milijarda eura ostvarena samo u trećem kvartalu.

Financiranje deficita tekućeg računa bilo je pokriveno neto priljevom sredstava na osnovi ostalih ulaganja (2,3 milijarde eura) te izravnih ulaganja (1,2 milijarde eura). Od ukupnih izravnih ulaganja u prvih devet mjeseci, 45% ili 580 milijuna eura odnosilo se na reinvestiranu dobit koja pripada stranim vlasnicima tvrtki u Hrvatskoj. Neto priljev na osnovi ostalih ulaganja bio je devet puta veći u odnosu na isto razdoblje prethodne godine uslijed značajnog povećanja i sredstava i obveza. Tako su sredstva povećana za 1,2 milijarde eura na osnovi povećanja gotovine i depozita poslovnih banaka koje su uložile u inozemstvo. Obveze su povećane za 1,2 milijarde eura najviše uslijed novih kreditnih zaduženja tzv. ostalog sektora u inozemstvu.

Istodobno je na podračunu portfeljnih ulaganja zabilježen neto odljev u iznosu od 1,02 milijarde eura što je temeljeno na politici zaduživanja države na domaćem tržištu u 2005. godini. Naime, na ovom se podračunu najveća promjena dogodila na strani obveza koje su smanjene za 564 milijuna eura uslijed otplata dospjelih dužničkih papira (euroobveznica u prvom kvartalu i Londonskog kluba u drugom kvartalu) uz izostanak novih zaduženja države na inozemnom tržištu. Za usporedbu, u istom razdoblju prethodne godine su se obveze po osnovi portfeljnih ulaganja povećale za 1,2 milijarde eura, uslijed čega je bio zabilježen neto priljev na osnovi portfeljnih ulaganja od 556 milijuna eura.

Prilog:

Platna bilanca (xls)