Klikom miša na pojedinu sličicu odaberite neku od BizNet usluga.
Kontakt
Poziv na suradnju
Gospodarska kretanja
  Osnovni makroekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva
  Odabrani makroekonomski pokazatelji tranzicijskih zemalja
  Odabrani makroekonomski pokazatelji razvijenih zemalja
  Industrijska proizvodnja
  Trgovina na malo
  Turizam
  Prijevoz putnika i robe
  Graditeljstvo
  Osnovni agregati cijena
  Zaposlenost i plaće
  Ekonomski odnosi s inozemstvom
  Tečaj i međuvalutarni odnosi
  Tržište kapitala
  Monetarna kretanja
  Likvidnost i solventnost
  Financijski rezultati poslovanja poduzetnika
  Državni proračun
  Dug Središnje države i Ukupni vanjski dug RH
  Bruto domaći proizvod

Osnovni agregati cijena

Cijene sirove nafte na svjetskom tržištu su se tijekom prvog dijela studenog prošle godine, uslijed blagog početka zime te odluke članica OPEC-a za maksimalnim povećanjem proizvodnje, kretale silaznim trendom spuštajući se na najniže razine od sredine godine (oko 55 USD/barel). No, pred kraj mjeseca, sa zahladnjenjem u SAD-u i terorističkim prijetnjama Al-Qa'ide cijene nafte su se vratile volatilnom i rastućem trendu, koji je zadržan u većem dijelu prosinca, a bio je nakratko prekinut sredinom mjeseca kada su cijene brzo i naglo pale do razine ispod 58 USD/barelu.

Na hrvatskom tržištu, korekcije cijena naftnih derivata na niže, izvršene su u dva navrata tijekom studenog, a u prosincu su korigirane naviše samo cijene motornih benzina. Tako je godina završila s godišnjim rastom prosječne cijene motornih benzina od 16%, dizelskih goriva od 16,4% te lož ulja od 22,7%.

/hgk/fileovi/6857.gif

Uz pad cijena goriva, u studenom je zabilježen niži mjesečni porast (+0,2%) potrošačkih cijena nego prethodna dva mjeseca. Mjesečni je rast bio temeljen na porastu cijena odjeće i obuće (+2,1%) te troškova stanovanja (+1,3%).Godišnja inflacija se, nakon listopadske najviše razine unatrag četiri godine (4,1%), u studenom spustila na 3,8%, koliko je iznosila i u rujnu. Najznačajniji doprinos godišnjoj inflaciji dale su cijene naftnih derivata, električne energije, odjeće, zdravstvenih usluga te mesa i voća.

Hrvatska i nadalje spada među europske zemlje s najvišom razinom godišnje inflacije, iako ona nije značajno viša od prosjeka EU 25 (za 1,2 postotna boda). Tako je u studenom samo u tri zemlje EU 25 zabilježena viša godišnja inflacija (Estoniji 4,0%, Latviji 7,5% i Malti 4,3%) od one u Hrvatskoj. U studenom je godišnji rast cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima, unatoč stagnaciji na mjesečnoj razini, povećan (2,3%) u odnosu na godišnji rast u listopadu. No, prosječna stopa rasta kumulativnog razdoblja je pala na 3,0%, najnižu razinu u ovoj godini, nastavljajući trend opadanja, započet sredinom godine.

Prilozi:

Indeksi cijena na malo i troškova života (xls)
Indeksi potrošačkih cijena (xls)
Indeksi cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima (xls)

 

© Hrvatska gospodarska komora. 2003.