Klikom miša na pojedinu sličicu odaberite neku od BizNet usluga.
Kontakt
Poziv na suradnju
Gospodarska kretanja
  Osnovni makroekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva
  Odabrani makroekonomski pokazatelji tranzicijskih zemalja
  Odabrani makroekonomski pokazatelji razvijenih zemalja
  Industrijska proizvodnja
  Trgovina na malo
  Turizam
  Prijevoz putnika i robe
  Graditeljstvo
  Osnovni agregati cijena
  Zaposlenost i plaće
  Ekonomski odnosi s inozemstvom
  Tečaj i međuvalutarni odnosi
  Tržište kapitala
  Monetarna kretanja
  Likvidnost i solventnost
  Financijski rezultati poslovanja poduzetnika
  Državni proračun
  Dug Središnje države i Ukupni vanjski dug RH
  Bruto domaći proizvod

Tečaj i međuvalutarni odnosi

Tijekom prosinca je tečaj kune prema euru znatno manje oscilirao nego u istim mjesecima prethodne dvije godine, pa je vrijednost kune na kraju mjeseca bila samo 0,3% veća nego na njegovom početku. Mjesec je obilježila dobra ponuda deviza, koja je na kraju mjeseca izraženije djelovala na aprecijaciju kune. Zbog toga je Hrvatska narodna banka 27. prosinca intervenirala otkupom 161,9 milijuna eura, što je najveći iznos otkupa u jednoj intervenciji u proteklih pet godina. Pored dobre ponude deviza, mjesec je obilježilo još jedno izdanje državnih obveznica na domaćem tržištu, povećana blagdanska potrošnja koja za sobom povlaći povećanu ponudu kuna, tradicionalno povećana korporativna potražnja za devizama tijekom prosinca te isplata dividende T-HT-a, ali nije zabilježen njihov značajniji utjecaj na kretanje tečaja. Kao posljedica navedenog kretanja tečaja prosječni je srednji tečaj kune smanjen u odnosu na studeni za 0,2%, dok je isti tečaj u odnosu na prosinac 2004. godine bio za 2,1% viši.

Prosječni je srednji tečaj eura za svih dvanaest mjeseci prošle godine iznosio 7,4003 kune uslijed čega je zabilježen pad tog tečaja za 1,3% u odnosu na 2004. godinu.

/hgk/fileovi/6868.gif

Kretanje tečaja američkog dolara je i tijekom prosinca najviše zavisilo od očekivanja kretanja referalnih kamatnih stopa u Europi i SAD-u. Tako se veći dio mjeseca očekivao nastavak zaoštravanja monetarne politike u SAD, što je vodilo rastu tečaja dolara. Ipak, jednokratno povećanje kamatne stope ECB-a, rast indeksa ulagačkog optimizma u Njemačkoj, najave da bi i ECB mogla nastaviti podizati kamatnu stopu te visok robni deficit SAD-a djelovali su u pogledu zaustavljanja aprecijacije dolara. Tako je na kraju mjeseca dolar ipak vrijedio 0,7% manje nego na početku dok je njegova prosječna mjesečna vrijednost smanjena u odnosu za studeni za 0,3%.

Dolar je tijekom godine prosječno vrijedio 5,9654 kune što je predstavljalo pad od 1,2% u odnosu na 2004. godinu. Međutim, tijekom 2005. godine primjetan je oporavak dolara u odnosu na euro, a time i u odnosu na kunu, jer je vrijednost dolara prema kuni na kraju godine bila 11,2% veća nego na početku siječnja. Tako se tečaj dolara krajem prošle godine (oko 6,25 kuna) vratio na razinu koju je posljednji puta imao u srpnju 2004. godine.

Prilog:

Prosječni srednji tečajevi HNB-a (xls)

 

© Hrvatska gospodarska komora. 2003.